Ispis

Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini je regulirano Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07, 59/09). Ovim zakonom utvrđena je: organizacija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, odgovornost nadležnih vlasti u ovom području, ustanovljavaju tijela za provođenje zakona i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, te način osiguravanja kvaliteta u području visokog obrazovanja. Također, Zakonom su ustanovljeni osnovni principi i standardi za stjecanje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, u skladu s relevantnim odredbama Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ETS No. 5, 1950.) i njenih protokola, Preporukom Komiteta ministara Vijeća Europe o priznavanju i ocjeni kvaliteta privatnih visokoškolskih ustanova [R(97)1], Preporukom o pristupu visokom obrazovanju [R(98)3] i Preporukom o istraživačkom zadatku sveučilišta [R(2000)8] i drugim relevantnim principima međunarodno priznatih pravnih instrumenata čija je država ugovornica i Bosna i Hercegovina, te u skladu s Konvencijom Vijeća Europe/UNESCO-a o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u europskoj regiji (ETS No. 165, 1997.).

Na osnovu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju izvršeno je usklađivanje Zakona o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj, deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine čime je Bosna i Hercegovina u potpunosti prešla na Bolonjski sustav obrazovanja.

Vrste visokoškolskih ustanova

Visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini su sveučilišta i visoke škole.

Termin «sveučilište»:

‐ ograničen je na visokoškolske ustanove koje se bave i nastavnim i istraživačkim radom, koje nude akademske stupnje sva tri ciklusa, s ciljevima koji uključuju unapređenje znanja, misli i školstva u Bosni i Hercegovini, obrazovni, kulturni, društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, promociju demokratskog građanskog društva i postizanje najviših standarda nastave i istraživačkog rada;

‐ odnosi se na visokoškolsku ustanovu koja realizira najmanje pet različitih studijskih programa iz najmanje tri znanstvena područja – prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, društvene znanosti i humanističke znanosti.

Sveučilište može imati organizacijske jedinice, kao što su: fakulteti, akademije, visoke škole ili znanstveni instituti, koje izvode nastavni, znanstveno-istraživački i umjetnički rad u jednoj ili više obrazovnih i znanstvenih područja.

Termin «visoka škola»:

‐ ograničen je na visokoškolsku ustanovu koja je akreditirana za davanje diploma i stupnja prvog ciklusa, s ciljevima koji uključuju pripremu i obuku pojedinaca za stručni, ekonomski i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine i promociju demokratskog građanskog društva, te postizanja visokih standarda nastave i učenja;

‐ odnosi se na visokoškolsku ustanovu koja realizira najmanje jedan studijski program iz jednog znanstvenog područja i ispunjava druge uvjete u skladu sa zakonom.

Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH propisano je da teološki fakulteti, visoke teološke škole i akademije mogu biti u sastavu sveučilišta što se regulira posebnim ugovorom. Do prelaska na Bolonjski sustav obrazovanja postojale su i više škole koje su pružale dvogodišnje strukovno obrazovanje.

Organizacija visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:

‐ prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija [the degree of Bachelor] ili ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog studija nakon stjecanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje s najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova,

‐ drugi ciklus vodi do akademskog zvanja master ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbroju s prvim ciklusom iznosi 300 ECTS bodova, i

‐ treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova.

Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.

Iz odredbi stava 1. ovog člana izuzima se studij medicinske grupe znanosti u prvom ciklusu koji se vrednuje do 360 ECTS bodova.

Diplomantima se nakon završetka studijskog programa dodjeljuje diploma i akademski naziv u skladu s ranije odobrenim studijskim programom.

Relacija između predbolonjskih i bolonjskih studijskih programa i kvalifikacija je definirana Odlukom o usvajanju Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 31/11). Odlukom su date razine Osnova kvalifikacijskog okvira u BiH.

Odnos prema ISCED razinama i EKO-u (EQF)

Osnove kvalifikacijskog okvira

Raniji sustav u Bosni i Hercegovini zasnovan na stupnjevima stručne spreme

ISCED

razina

EKO

(EQF)

Kvalifikacija

Završno

obrazovanje

Razina

Stupanj

stručne

spreme

Završna škola

Kvalifikacija

5B

6

Bachelor ili

Baccalaureat

Prvi ciklus

visokog

obrazovanja

6

VI.

Viša škola

Viša stručna sprema - VŠS

5A

7

Master

Drugi ciklus visokog obrazovanja

7

VII./1

Fakultet osnovne studije

Visoka stručna sprema - VSS

VII./1

Specijalizacija

Magistar specijalist

5

8

Doktorat

Treći ciklus visokog obrazovanja

8

VII./2

Magisterij

Magistar nauka

6

VIII.

Doktorat

Doktor

znanosti

Odluka napominje da će se odnos između postojećeg sustava u Bosni i Hercegovini koji je zasnovan na stupnjevima stručne spreme i kvalifikacija definiranih Europskim kvalifikacijskim okvirom detaljnije razrađivati i definirati izmjenama i dopunama postojećih zakona te po potrebi i posebnom zakonskom regulativom i podzakonskim aktima.

Pristup visokom obrazovanju

Minimalni uvjet za pristup visokom obrazovanju je završena četverogodišnja srednja škola u Bosni i Hercegovini. Visokoškolske ustanove u skladu sa Zakonima o visokom obrazovanju i statutima visokoškolskih ustanova mogu propisati i druge uvjete za pristup visokom obrazovanju.

Sustavi ocjenjivanja

Postoje dva sustava ocjenjivanja

Prvim sustavom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje ocjenama u sustavu ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) dok se drugim sustavom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja vrednuje i ocjenjuje ocjenama u sustavu ocjenjivanja od 5 (nedovoljan) do 10 (izvrstan) te ECTS ljestvicom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u ECTS sustavu.

Prvim sustavom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u sustavu ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) te ECTS ljestvicom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u ECTS sustavu, prema sljedećem:

a) ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

b) ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

c) ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

d) ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u ljestvici ECTS-a, a ocjene D i E u ljestvici ECTS-a prevode se u ocjenu dovoljan (2);

e) ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F u ljestvici ECTS-a, a ocjene F i FX u ljestvici ECTS-a prevode se u ocjenu nedovoljan (1).

Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2).

Drugim sustavom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i drugim oblicima provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u sustavu ocjenjivanja od nedovoljan (5) do izvrstan (10) te ECTS ljestvicom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u ECTS sustavu, prema sljedećem:

a) ocjena izvrstan (10) odgovara ocjeni A u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

b) ocjena vrlo dobar (9) odgovara ocjeni B u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

c) ocjena dobar (8) odgovara ocjeni C u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

d) ocjena zadovoljava (7) odgovara ocjeni D u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

e) ocjena dovoljan (6) odgovara ocjeni E u ljestvici ECTS-a, i obrnuto;

f) ocjena nedovoljan (5) odgovora ocjeni F u ljestvici ECTS-a, a ocjene F i FX u ljestvici ECTS-a prevode se u ocjenu nedovoljan (5).

Prolazne ocjene su: izvrstan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), zadovoljava (7) i dovoljan (6).