Kreirano 31 Listopad 2017
Ispis

Nordijsko vijeće ministara, Norveško ministarstvo za obrazovanje i istraživanje i Agencija za osiguranje kvalitete u obrazovanju (NOKUT) organizirali su konferenciju o RevidiranojRejkjavik deklaraciji. Konferencija je održana 12. listopada 2017. godineu prostorijama NOKUT-a. Konferencija je održana kao dio predstojeće inicijative pod norveškim predsjedništvom Nordijskim vijećem ministara u 2017. godini, u suradnji s Ministarstvom za obrazovanje i nauku i Nordijskim vijećem ministara.

Oslo the Nordic Approach on RecognitionGosti ove Konferencije bili su predstavnici Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja i Nacionalna institucija za akademske diplome i poboljšanje kvalitete u visokom obrazovanju Japana (NIAD-QE).

Nordijska deklaracija o priznavanju kvalifikacija u području visokog obrazovanja-Rejkjavik deklaracija je revidirana u 2016. godini. Ova Konferencija je istaknula najbolje prakse u priznavanju i olakšavanju mobilnosti u nordijskim zemljama. Nordijska deklaracija se može promatrati u kontekstu Lisabonske konvencije o priznavanju i pripremane UNESCO-ve globalne konvencije o priznavanju.

Nakon održanih govora dobrodošlice predstavljen je UNESCO-ov rad na Globalnoj konvenciji o priznavanju. UNESCO je imenovao Komitet koji se sastoji od 23 stručnjaka iz svih UNESCO-ovih regija koji su se sastali četiri puta u posljednje dvije godine i koji je odobrio Preliminarni nacrt konvencije. Preliminarni nacrt teksta je bolji i napredniji nego regionalne konvencije. Globalna konvencija uzima u obzir da je za kvalifikacije iz različitih regiona potrebna drugačija procjena. Dok Globalna konvencija o priznavanju ne stupi na snagu sve regionalne konvencije će biti ažurirane isukladne Globalnoj konvenciji. One će ostati, zajedno sa njihovim pomoćnim dokumentima.

Nakon ovoga, predstavljen je globalni pregled o Lisabonskoj konvenciji i njenom dvadesetogodišnjem postojanju. Istaknuto je da se do 1997. godinetražila ekvivalencija, postojao je nedostatak informacija, kontakt točaka i informacijskih centara, nisu postojala pravila o priznavanju niti transparentne procjene kvalifikacija. Nakon što su 53 zemlje potpisale Konvenciju, aplikanti su dobili pravo na pravedno priznavanje, procedure priznavanja su postale transparentne, usklađene i pouzdane, aplikanti su dobili pravo na žalbu, kvalifikacije se mogu priznati dok se ne pokaže neka bitna razlika, a osnovani su informacijski centri koji od tada ostvaruju suradnju.

Na Konferenciji je predstavljeno nekoliko nordijskih projekata koji su u procesu implementacije i koji slijede nordijske ciljeve o automatskom priznavanju. Predstavljen je i rezultat istraživanja. Iako su zemlje na generalnoj razini organizirale sustav priznavanja na sličan način, još uvjek postoje velike razlike između mandata nadležnih tijela za priznavanje i organizacije procesa priznavanja. Velika razlika je, također, i u broju reguliranih profesija. Norveška i Island imaju određene medicinske specijalizacije, dok Finska ima nekoliko profesija u prosvjeti koje druge zemlje nemaju. Također je predstavljen i Nordijsko-baltički priručnik za pristup visokom obrazovanju, koji koriste službenici za prijem na visokoškolskim ustanovama kao alat za transparentnost i priznavanje u nordijskim i baltičkim zemljama. Priručnik ima za cilj predstaviti direktivu za priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i osigurati osnov za automatsko i brže priznavanje kvalifikacija iz Nordijsko-baltičke regije. Redovno se ažurira i više informacija se može pronaći na http://www.nordbalt.org. Predstavljen je i Erasmus+ Key Action 3 projekt Orion. Glavni cilj projekta je prelaženje sa ulaznog modela priznavanja na izlazno priznavanje. Ovo podrazumijeva fleksibilniji i moderniji režim usklađen s međunarodnim razvojem i novim alatima za priznavanje.

Na kraju Konferencije, održana je panel rasprava. Sudionici rasprave ukazali su na to da automatsko priznavanje nije moguće, ali da se na regionalnoj razini mnogo toga dobrog može učiniti i da se obrazovanje treba temeljiti na bolonjskom procesu, a ne na rejtingu koje imaju neke visokoškolske ustanove.